in

Nemci izračunali: Evo koliko prosečan Srbin godišnje pojede šljiva

Kina, Rumunija, SAD i Srbija su glavna tržišta šljive i trnjine (crni trn, divlja šljiva), pišu nemački mediji. U 2019. tržište ovog voća prvi put se povećalo od 2014. godine, na globalnom planu.

Štaviše, ono sada vredi 14 milijardi USD, čime je završen četvorogodišnji trend pada. Kako piše “Frucht”, zemlja sa najvećom potrošnjom šljiva i trnjine bila je Kina (7 miliona tona), koja je činila 55% od ukupnog broja, prenosi “Telegraf”.

O tome je izvestio vodeći svetski istraživač tržišta, “IndexBox”. Drugi najveći potrošač u 2019. bila je Rumunija (922.000 tona), a sledi Srbija, sa 392.000 tona, i udelom od 3,1%.

Šljivu i trnjinu su prošle godine najviše uvozile Rusija (80.000 tona), Kina (56.000 tona), Nemačka (44.000 tona), Velika Britanija (37.000 tona), Brazil (31.000 tona), Holandija (31.000 tona), Kazahstan (24.000 tona), SAD (24.000 tona), Poljska (19.000 tona), Kanada (16.000 tona), Irak (15.000 tona) i Rumunija (15.000 tona), koji zajedno čine 64% ukupnog uvoza.

Zemlje sa najvišim nivoima potrošnje šljive i trnjine, po glavi stanovnika u 2019. godini, bile su Bosna i Hercegovina (58 kg po osobi), Rumunija (48 kg po osobi) i Srbija (45 kg po osobi). Od 2013. do 2019. godine, najveći porast zabeležen je u Maroku.

U 2019. godini proizvedeno je oko 13 miliona tona šljive i trnjine, što je porast od 3,1% u odnosu na cifre iz 2018. godine. Zemlja sa najvećom proizvodnjom šljive i trnjine ponovo je Kina (7 miliona tona), koja “uzima” 54% ukupne proizvodnje. Drugi najveći proizvođač je Rumunija (907.000 tona), a treća je Srbija (413.000 tona).

Požnjevena površina i prinos u 2019. godini, na svetskom planu, iznosili su 2,7 miliona hektara, što je porast od 1,5% u odnosu na 2018. godinu. Obrano područje dostiglo je vrhunac prošle godine.